Help Help  Pretraži forum   Registracija Registracija  Prijava Prijava

Borba za glazbu!

 Odgovori Odgovori Stranica  123 4>
Korisnik
  Tema Pretraži Pretraži u temi  Opcije teme Opcije teme
dupli View Drop Down
Banned
Banned
Avatar

Pridružen:
22.siječanj.2009
Status: Offline
Postova: 676
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj dupli Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Borba za glazbu!
    Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 09:32
    Dragi moji audiofili a pogotovo glazbofili.

Sinoć sam od prijatelja, glazbofila dobio cirkularno pismo/mail naslova "Borba za glazbu!"
Pismo je sastaviog. Tihomir Petrović, Predsjedik Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara, kojeg osobno ne poznajem, ali potpuno razumijem njegovu zabrinutost za razvoj ovog našeg sve izopačenijeg društva.

Ovo je link na stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na kojim ćete naći prijedlog Nacrta Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, kao i link na obrazac za sudjelovanje u raspravi putem kojeg možete iznijeti svoje primjedbe.

Nadam se da je ovaj forum pravo mjesto za ovakvu diskusiju, kao i da će bar netko imati kakvu primjedbu na prijedlog zakona i bez ustezanja poslati nadležnima.
Ne dozvolimo da nam se društvo pretvori u gomilu Ronaldo Wannabe debilčića i njihovih Nives Farenhajt Wannabe polupismenih radodajnih pratilja, ili barem POKUŠAJMO!

Da puno ne filozofiram prenosim u cijelosti pismo g.Pertovića, i u nastavku neka njegova razmišljanja o vezi glazbe i glazbenog nauka i razvoja djece i mladih, što naravno posljedično vodi i razvoju društva u cijelosti. PRICELESS!

NAPOMENA:
Nisam ni ja još detaljno proučio materiju, požurite, rasprava traje do 07.03. znači još dva dana!
Ni na koji način ne želim diskreditirati sportske napore i uspjehe, već smatram da je glazbeni nauk ili uspjeh u najmanju ruku vrijedan kao i spotrski. (Kao što sam u drugoj temi napomenuo, i ja sam napustio muzičku škoju između ostalog radi sporta)


******************************


PISMO:

SVIMA! Glazbenicima, profesorima i učiteljima glazbe, roditeljima i
ljubiteljima glazbe!

MOLIM VAS POŠALJITE TO SVIMA! STAVITE NA FEJS I DRUGE MREŽE...

I ove godine nam predstoji istovjetna borba s vjetrenjačama kakvu smo vodili
prošle godine u sklopu javne rasprave o standardima upisa u SŠ.

Paralelno pohađanje glazbene i osnovne škole prema sastavljačima ovog
dokumenta nije "poseban rezultat" (vidi str. 7). S druge strane, rezultati
na sportskim natjecanjima su relevantni ne samo za upis u sportske razrede,
već i općenito (vidi str. 8), ali postignuća na glazbenim natjecanjima ne
igraju nikakvu ulogu!

Molim vas da se angažirate u javnoj raspravi kako bi sadašnje i bivše
generacije djece koju odgajamo za ljepotu glazbe doživjele barem neko
priznanje za svoj trud i napore koje dodatno ulažu u svoje umjetničko
obrazovanje.

Rok je, smišljeno, kratak - do 07. 03., pa je potrebno što prije reagirati.

A što bih ja zatražio, tj. što ću tražiti da se promijeni?

1. Najmanje od svega je izjednačavanje djece koja se bave sportom i glazbom,
jer je poslan prijedlog sramotna diskriminacija!
2. Povećanje broja bodova za završenu osnovnu glazbenu školu u trajanju od 6
godina na 3.
3. Uvođenje (povratak) nagrade učenicima koji završe samo 4 godine osnovne
glazbene škole od 2 boda.
4. Među osnovne glazbene škole uvrstiti i Osnovnu glazbenu školu za
popularnu i jazz glazbu (četverogodišnji nastavni program te je škole
odobren od Ministarstva odavno) a učenike koji ju završe nagraditi s 2 boda,
kao i učenike koji završe četiri razreda klasične osnovne glazbene škole.
5. Dodatne bodove dati i učenicima koji osvoje prvo, drugo ili treće mjesto
na kojem od natjecanja - Kriterije za vrednovanje natjecanja siguran sam da
može u kratkom roku napraviti HDGPP, ako ne postoje!
6. Razmislite i sami pa dodajte!


U prilogu Vam dostavljam Prijedlog i obrazac na kojem treba dostaviti
primjedbe na adresu: : javnarasprava-kriteriji@mzos.hr

Srdačan pozdrav,

Tihomir Petrović
Predsjedik Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara

PS. U prilogu su i dva dokumenta koji ukazuju na značaj glazbenoga
obrazovanja.



******************************************


Glazbenim naukom do uspješnosti 1. dio:


Mnogo je razloga radi kojih djecu i mlade potičemo na učenje glazbe i podržavamo njihovu želju za tim. O onom: – učiti glazbu radi nje same, radi neodoljiva i katkada teško razjašnjiva unutarnjeg poriva neću pisati. Taj će razlog roditelji, ako ga dijete ili mlada osoba uspije izraziti, lako shvatiti i prema mogućnostima, vlastitoj prosudbi i odnosu prema umjetnosti tu odluku podržati ili osobu pokušati “prizemljiti” u znanost ili neku drugu djelatnost. Razlog o kojem želim pisati jest ovaj: Učiti se glazbu mora zato da bi se steklo i razvilo karakterne i druge osobine nužne za uspjeh na bilo kojemu polju, tj. da bi se prije spomenuto “prizemljenje” u znanost ili neku drugu djelatnost ostvarilo na djelotvorniji način. Taj zaključak iznosim potaknut spoznajom da mnogi visokoobrazovani te oni s magistarskom ili doktorskom titulom svih struka – moglo bi se reći intelektualna i znanstvenička elita – imaju i glazbeno obrazovanje. Uzimajući u obzir i sve ono što zahvaljujući gotovo četrdesetogodišnjem učiteljskom iskustvu, znam o svojim nekadašnjim učenicima, usuđujem se ustvrditi: Glazbeni je nauk jedan od sigurni(ji)h putova prema uspješnosti. Evo zašto:


Stjecanje radnih navika i vježbanje koncentracije


Svirati koje glazbalo traži dugotrajnu vježbu. Do rezultata se dolazi isključivo postupnim radom i svakodnevnom vježbom. Tako se stječe tehnika sviranja glazbala, ali i mnogo više od toga: vježba se svakodnevno bavljenje predmetom od interesa i/ili izvršavanja preuzete obveze te stječe iskustvo o tome kako se malim koracima, ali učestalo, stiže daleko. Dakle, glazbeni je nauk jedan od odličnih načina stjecanja radnih navika.

Početak izvođenja skladbe – bez obzira na to je li riječ o vježbanju ili nastupu pred publikom utihnulom u očekivanju glazbe – posebno je zahtjevan trenutak i traži snažnu koncentraciju radi usklađivanja velika broja čimbenika. Valja započeti određenom brzinom, valja pratiti notni tekst i sve oznake iz retka u red, uskladiti lijevu i desnu ruku, katkada i rad nogu na pedalima, disanje... Nije lako ni nabrojiti sve ono što sudjeluje u oživotvorenju glazbe, pa bila riječ i najkraćoj skladbi. Dakle, svako vježbanje i izvođenje glazbe bitno pridonosi povećanju brzine i kvalitete koncentracije.


Od kontrole napetosti do otpornosti na stres


Glazbena se umjetnost temelji dobrim dijelom na napetosti, koja se uspostavlja na mnogo različitih razina: suodnosom tonova u melodiji, pojavama iz područja harmonije i kontrapunkta, odabirom položina i registara, glazbala, postupcima oblikovanja tj. suodnosom dijelova skladbe i sl. Napetost se stvara, iznosi i raste, da bi se prema svršetku smirila i nestala. Tek će tada, primjerice, klavirist podignuti ruke s tipki, uz istu onu koncentraciju s kojom ih je i spustio.

Glazba postoji u vremenu i iznova nastaje svakim novim izvođenjem. Izvoditelj je, dakle, onaj koji će tu napetost stvoriti i opustiti. Tako je on i kontrolor tenzije prema kojoj se ravnaju puls i osjećaji slušatelja. Izvoditelj također reagira, ali se ne prepušta. On stvara, potiče i nameće, ali i smiruje svaku stvorenu tenziju. On u potpunosti vlada sobom i zadržava apsolutnu kontrolu, da bi slušateljima u trenutku oživotvorio ono što su Bach ili Beethoven mislili i osjećali, i htjeli da netko drugi misli i osjeća. U tom smislu svirač čitav svoj svirači vijek uz glazbalo vježba i uspostavu kontrole nad samim sobom.

Uživanje glazbe i njezino izvođenje, u opisanome smislu stvaranja i opuštanja napetosti, ima još jednu iznimno vrijednu posljedicu. Glazbenici znaju i sigurni su da će se svaka napetost riješiti. Ta oni su ti koji sudjeluju u njezinu stvaranju i rješavanju! – I tako uvijek – od najmanje glazbene periode do sonatnog stavka i koje ciklične forme. Time glazbenici, tijekom glazbenog obrazovanja, stječu svojevrsnu otpornost na stres. U tom se smislu glazbom odgajaju mirnija i odgojljivija djeca i mladi.


Senzibilnost i samosvijest, organizacija vremena...


Bavljenje glazbom podiže senzibilnost ne samo na glazbene nego i na mnoge druge pojave. Glazbenici, poput glumaca, izvježbavaju i uče izražavati osjećaje, pri čemu moraju svladati podražaj i kontrolu sebe samih da bi ono što žele glazbom iznijeti bilo vjerno. No glazbenici uče i “osjećati” druge, što je prijeko potrebno pri svakome skupnom muziciranju. Da bi se, primjerice, uskladili početak i svršetak izvođenja glazbenoga djela, mora se naučiti osjetiti i prepoznati pogled susvirača, njegov izgled, napetosti mišića. Mora se naučiti sudjelovati svim osjetilima i prepoznavati sve znakove, da dvoje ili više djeluju “kao jedan”, što postaje vrijedna škola za život u glazbi, ali, još više, i izvan nje.

Glazbenici stalno iznova stvaraju umjetnine i njihovo iskustvo u tome s vremenom postaje ogromno. To stalno, svakodnevno i mnogokratno stvaranje podiže osjećaj samosvijesti i vlastite vrijednosti, naročito važan djeci i mladima tijekom odrastanja. I kada nešto drugo zapne ili ne ide kako bi se htjelo, glazba i sviranje postaje utočište i izvor snage, pa se i teškoće odrastanja kao i one prave, životne, strpljivije podnose i lakše rješavaju.

Posebna je vrijednost sudjelovanje u kakvu ansamblu ili orkestru. Prvo, takav se ansambl obično sastaje uvečer pa sudjelovanje u njemu učenicima daje osjećaj večernjega izlaska, zabave (što svako skupno muziciranje uvijek i jest, ili bi trebalo biti) i druženja s vršnjacima, čega im nikad nije dosta. Uz to, spoznaja da se i bez zadnje violine zapravo ne može povisit će samopouzdanje i postati melem za pomanjkanje sigurnosti u sebe i svoje vrijednosti, naročito kad se s vremenom primiču dirigentu, tj. postaju značajniji u ansamblu, jer dolaze mlađi i manje vješti svirači. Tako se zorno uči vlastita nezamjenjivost i neponovljivost te se spoznaje sebe samog. Gotovo bezbolno i uz zabavu uči se da uvijek ima boljih i lošijih. Uči se prihvatiti tuđu (u tome slučaju dirigentovu) procjenu vlastitih sposobnosti te uvidjeti kako se nju može utjecati (u ovom slučaju, više truda i vježbanja te dulja praksa osiguravaju bolju poziciju u orkestru). I slično.

Učenici glazbenih škola imaju mnogo više obveza negoli njihovi vršnjaci koji ne prakticiraju takve aktivnosti. Glazbenici stoga moraju naučiti organizirati svoje vrijeme, jer su im obveze ne samo opsežnije nego i raznorodnije (nastava, vježbanje, pisanje zadaća, skupno muziciranje), a katkada ovise i o satu te kućnome i obiteljskome redu.


Zaključak


Poznatu Platonovu misao Što je u državi bolja glazba, bolja je i država moglo bi se preoblikovati ovako: Pokažite mi kakav je u državi odnos prema glazbenoj umjetnosti i kakva je skrb o glazbenom nauku, pa ću vam reći u kojemu se smjeru ta država razvija. Jer, da se vratim na početak i spomenut poticaj za razmišljanje o vezi između glazbenog obrazovanja i elitizma: Glazbena škola uistinu je elitna škola, ali ne zato jer ju pohađaju djeca iz elitnih obitelji, nego zato jer se u njoj odgaja i djelomice stvara buduća elita jednoga mjesta, grada ili države.
Tihomir Petrović, prof., učitelj teorijskih glazbenih predmeta Predsjednik Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara tihomir.petrovic@inet.hr www.hdgt.hr


******************************


Glazbenim naukom do uspješnosti 2. dio:


Godinama uvjeravam svoju okolinu u vrijednost i važnost glazbenoga obrazovanja. Tekst naslova Glazbenim naukom do uspješnosti objavljen je i na stranicama časopisa Theoria, i u knjizi Maja, Juraj i zlatna ribica. Zabavna odgojno-poučna priča s pjevanjem i igrama. Dodatak za roditelje i učitelje. Partiture popijevaka (Zagreb: HDGT, 2012.). Tekst završava riječima: „Poznatu Platonovu misao Što je u državi bolja glazba, bolja je i država moglo bi se preoblikovati ovako: Pokažite mi kakav je u državi odnos prema glazbenoj umjetnosti i kakva je skrb o glazbenom nauku, pa ću vam reći u kojemu se smjeru ta država razvija. Jer, da se vratim na početak i spomenut poticaj za razmišljanje o vezi između glazbenog obrazovanja i elitizma: Glazbena škola uistinu je elitna škola, ali ne zato jer ju pohađaju djeca iz elitnih obitelji, nego zato jer se u njoj odgaja i djelomice stvara buduća elita jednoga mjesta, grada ili države.“

Mnogi bi mi prigovarali da „vučem vodu na svoj mlin“ i odmahivali rukom, tj. da – budući da sam iz glazbene branše – izmišljam i maksimalno potenciram vrijednost glazbenoga odgoja i obrazovanja ne bih li privukao više učenika. Drugim riječima: A o čemu će zubar, nego o potrebi za njegovim pripravkom za zdravije i bjelje zube... Stoga ne mogu opisati svoju radost kad mi je u ruke došao časopis qLife. Znanost i umjetnost liderstva (No. 1 / Vol. V / Proljeće 2013., ISSN 1846-9590, Izdavač: Novem izdavaštvo d.o.o., Rožmanići 18, Kostrena). Pokušao sam elektroničkim porukama stupiti u kontakt s uredništvom zbog želje da neke od tih članaka objavimo u našem časopisu THEORIA (Zagreb: HDGT, br. 15, rujan 2013., www.hdgt.hr) ali nije mi to uspjelo, pa ću kratko citirati dijelove članaka koji su izazvali moje ushićenje.

Marko Lučić: Umjetnost i liderstvo.
"Kada smo krajem 2008. godine pokretali qLife, mnogi su nas pitali o tome zašto smo za slogan odabrali složenicu 'znanost i umjetnost liderstva'. Prvi dio je bio jasan. Očito je naime da se liderstvo, kao neka 'mekša, naprednija i duhovnija' varijanta menadžmenta čvrsto oslanja na rigidnu ekonomsku znanost, matematičko-statističke modele i sofi sticirane analitičke alate pomoću kojih racionalno upravljamo 'strojem' koji se naziva poduzeće. Drugi dio slogana činio se posve nepotreban i neprimjeren zbog nejasne povezanosti vodstva i umjetnosti.
Od tada pa do danas mnogo se toga promijenilo. Sveobuhvatna svjetska gospodarska, moralna i duhovna kriza pomogla nam je konačno shvatiti kako nas je sveprisutna "znanost" ostavila na cjedilu, bez odgovora na ključne probleme. U nestrukturiranom i kompleksnom okruženju koje ne ostavlja vremena za pomno planiranje i analizu, shvatili smo da nam racionalnost, sama po sebi, malo kad koristi. Stoga su se ljudi, u potrazi za nadogradnjom i novim rješenjima, okrenuli umjetnosti.
Da je tome tako pokazuju nam recentna kretanja na globalnoj gospodarskoj sceni koja, svjesna činjenice kako se jedino improvizacijom, intuicijom, inovacijama i strastvenom kreativnošću ostvaruje tržišni uspjeh, sve snažnije koketira s umjetnošću i umjetnicima. Primjerice, ugledni pjesnik David Whyte već godinama surađuje s Boeingom, Intel je na radno mjesto direktora za inovacije imenovao glazbenika i producenta Williama Jamesa Adamsa, a komorni orkestar Orpheus koji o liderstvu educira čelnike vodećih svjetskih tvrtki bukiran je dvije godine unaprijed."
Eto mojega veselja: čini se da prestajem biti "zubar" koji nastoji "prodati svoj pripravak za još zdravije i bjelje zube", nego sam, kao glazbeni učitelj, pozvan da sudjelujem u stvaranju elitnih lidera, bez kojih nema napretka na zemaljskoj kugli. Jer, čini se da elitnih lidera nema bez glazbenoga obrazovanja. Uostalom, usudio bih se i dodati: nismo li mi zemlja koja to, zapravo, najbolje dokazuje?
I dalje je časopis qLife beskrajno zanimljiv, i vuče ne samo vodu (potok... Bach?) na naš mlin, nego cijelo more:

Nancy J. Adler: Umjetnost i liderstvo.
U tekstu se istražuje zašto sve više kompanija uključuje umjetnike i umjetničke procese u strateško i svakodnevno liderstvo.
Edgar M. Schein: Uloga umjetnosti i umjetnika. Autor nudi odgovore na pitanja o tome zašto je umjetnost, osim samim umjetnicima, važna i drugima u društvenoj zajednici te zašto bi lideri i menadžeri trebali više znati o umjetnosti i umjetnicima? Frank J. Barrett: Liderstvo i improvizacija: pouke jazza. Jeste li ikada pomislili da postoje određene sličnosti u životu i radu menadžera i jazz muzičara? Obzirom da se i jedni i drugi često susreću s nestrukturiranim situacijama, stručnjaci su počeli proučavati muzičare kako bi o improvizaciji educirali menadžere.

Ian Sutherland: Svijet u predivnim bojama.
Prevladavajuća gospodarska i duhovna kriza zahtjeva novu vrstu liderstva sposobnog osjetiti različite nijanse harmonije i disonance estetskih i emotivnih komponenti organizacijskog života.

Marko Lučić: Umjetnost u službi liderstva – Intervju s Danicom Purg.
Posljednja dva desetljeća jedinstveni pristup IEDC – Poslovne škole Bled koji integrira umjetnost u obrazovne programe priskrbio je mnoga priznanja stručne javnosti prometnuvši školu u svjetski vrh edukacije lidera i menadžera.

J. Brian Woodward, Colin Funk: Kako stvoriti lidere umjetnike?
U pokušaju da odgovore na kompleksne uvjete poslovanja, organizacijske znanosti sve se više zanimaju za estetiku.

Tim Leberecht: Ponašanje i razmišljanje umjetnika: pouke inovatorima.
Nakon što smo konačno shvatili kako sveprisutna "znanost" ne uspijeva odgovoriti na ključne izazove liderstva i menadžmenta, "umjetnost" postaje sve važnija u toj značajnoj domeni.

Alf Westelius: Klasična glazba i biznis.
Autor na interesantan način uspoređuje timski rad u simfonijskom orkestru, gudačkom kvartetu i poslovnoj organizaciji.

Danica Purg, Ian Sutherland: Umjetnost kao temelj razvoja liderskih vještina.
Na koji su način liderstvo i umjetnost povezani? Umjetnost se odnosi na stvaranje novih, čudnovatih i inspirativnih sadržaja koji djeluju na čovjekova osjetila i emocije. Koliko bi pogriješili kada bi u prethodnoj rečenici "umjetnost" zamijenili "liderstvom"?

Časopis qLife potražite u pdf. formatu na stranicama akademske zajednice, u carnetovoj e-knjižnici, http://e-knjiznica.carnet.hr/e-casopisi/qlife

Tihomir Petrović, prof., učitelj teorijskih glazbenih predmeta Predsjednik Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara
tihomir.petrovic@inet.hr
www.hdgt.hr


    
    EDIT:
Stavio sam temu u Glazbeni forum gdje definitivno spada, u podforum Live, jer nisam imao pametnije opcije! Admine, moderatori ideja?

Editirao dupli - 05.ožujak.2014 u 10:24
Na vrh
glava View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
18.prosinac.2004
Status: Offline
Postova: 1506
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj glava Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 10:28
Ma nemaju zakonodavci ništa protiv glazbe, ali ista treba da bude u funkciji    sporta i sunca
Na vrh
Jango Fett View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar
nadobudan i nezreo

Pridružen:
04.rujan.2003
Status: Offline
Postova: 13285
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj Jango Fett Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 11:00
Ja bih ukinuo glazbeni odgoj u osnovnim školama koji se bazira na prisiljavanju djece da imaju sluh. To bi trebao biti izborni predmet. Povijest glazbe apsolutno podržavam.

Da ne bude da imam nešto isključivo protiv toga, ukinuo bih tjelesni odgoj, kao i matematiku, bar u ovom obliku gdje se djecu prisiljava da budu rođena sa mozgom za matematiku. Također bih to stavio kao izborni predmet.
Pravi audiofil je glazbofil samo u smislu "nemam ništa protiv glazbe".
Na vrh
dupli View Drop Down
Banned
Banned
Avatar

Pridružen:
22.siječanj.2009
Status: Offline
Postova: 676
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj dupli Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 11:20
Jango care, ti ono nemaš sluha, nisi igrao ni jedan sport za školu, a za dvojku iz matematike si morao masirati noge debeloj učiteljici u vrijeme velikog odmora! Točno?
Na vrh
zook View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar
mrzitelj malih skakutavaca

Pridružen:
27.studeni.2005
Status: Offline
Postova: 2289
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj zook Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 11:29
Originalno postano od strane člana: dupli dupli napisao:

Jango care, ti ono nemaš sluha, nisi igrao ni jedan sport za školu, a za dvojku iz matematike si morao masirati noge debeloj učiteljici u vrijeme velikog odmora! Točno?



     
đez je limunada


Na vrh
altair View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan


Pridružen:
19.rujan.2006
Status: Offline
Postova: 7543
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj altair Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 11:55
@Jango. Nisi jedini s problemima s matematikom. Evo, nedavno sam nekome poput tebe pokušao objasniti koncept negativnih brojeva primjerom: Ako se u tramvaju vozi jedan putnik i na prvoj stanici izađu dvojica. Na sljedećoj stanici mora ući jedan putnik da tramvaj bude prazan.

@ dupli ... dužan si mi jedno brisanje monitora.
Na vrh
dan the man View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
12.srpanj.2007
Status: Offline
Postova: 908
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj dan the man Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 12:30
Originalno postano od strane člana: altair altair napisao:

@Jango. Nisi jedini s problemima s matematikom. Evo, nedavno sam nekome poput tebe pokušao objasniti koncept negativnih brojeva primjerom: Ako se u tramvaju vozi jedan putnik i na prvoj stanici izađu dvojica. Na sljedećoj stanici mora ući jedan putnik da tramvaj bude prazan.

@ dupli ... dužan si mi jedno brisanje monitora.

    
kakav antologijski primjer. Puko sam ko kokica.
Na vrh
Edison View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar
PeaceMaker

Pridružen:
24.travanj.2006
Status: Offline
Postova: 7708
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj Edison Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 12:33
Malo sam pogledao "Nacrt" za upis u srednje skole. Evo i prijedloga formula za izracun bodova za "sportsku uspjesnost". 








Tko mi od sportasa po ovome izracuna svoje bodove, upisao bih ga direktno u skolu po vlastitom izboru. Ma sto upisao, dao bih mu odmah i diplomu o zavrsenoj skoli...


I za ovo neki "sportas" (il' je matematicar) iz nekog ministarstva dobiva finu placu...   

 
 
Na vrh
White Face View Drop Down
Hiper aktivan
Hiper aktivan
Avatar

Pridružen:
15.studeni.2006
Status: Offline
Postova: 3684
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj White Face Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 12:36
Originalno postano od strane člana: dupli dupli napisao:

Jango care, ti ono nemaš sluha, nisi igrao ni jedan sport za školu, a za dvojku iz matematike si morao masirati noge debeloj učiteljici u vrijeme velikog odmora! Točno?


Taman sam ispijao slatki gutljaj (nesscafe sa malo ruma). Više je toga završilo na tipkovnici i monitoru nego tamo gdje treba!
     
       
Ponašamo se kao djeca u osvijetljenoj sobi, koja zatvore oči i kažu da se boje mraka.
Na vrh
vdem View Drop Down
Hiperaktivan
Hiperaktivan
Avatar

Pridružen:
01.svibanj.2006
Status: Offline
Postova: 4084
Opcije posta Opcije posta   Pohvala  (0) Pohvala (0)   Citiraj vdem Citiraj  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05.ožujak.2014 u 14:08
Originalno postano od strane člana: altair altair napisao:

@Jango. Nisi jedini s problemima s matematikom. Evo, nedavno sam nekome poput tebe pokušao objasniti koncept negativnih brojeva primjerom: Ako se u tramvaju vozi jedan putnik i na prvoj stanici izađu dvojica. Na sljedećoj stanici mora ući jedan putnik da tramvaj bude prazan.

@ dupli ... dužan si mi jedno brisanje monitora.

    

Jel primjenjivo: Ako u novčaniku ima 1... a na prvoj stanici izađe 2...

objasni please


Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  123 4>
  Podijeli temu   

Skoči na drugi Forum Forumske ovlasti View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 11.10
Copyright ©2001-2017 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,195 sekundi.


Audiofil.net @ 2017   l   Hosted by PLUS


ZADNJIH 20 POSTOVA
Forum: Audio komponente
Krell s300i
Forum: Računala i audio
Lokalna mreža bez routera
Forum: Predstavite se
Dobar dan
Forum: Retro audio
Preporuka (semi) retro (pret...
Forum: Audio komponente
Najljepši zvučnici na svijet...
Forum: Audio komponente
Dobre SH prilike
Forum: Retro audio
podrumski grupnjak-adcom gda...
Forum: Dodatni pribor
Kriogenizacija lampi i ostal...
Forum: Audio komponente
Spajanje slušalica...kamo?
Forum: Uradi sam
Audio Grade elektroliti
Forum: Audio komponente
Utjecaj gašenja pojačala dir...
Forum: High-End
Magneplanar 30.7
Forum: Audio komponente
help
Forum: Uradi sam
DAC+pretpojacalo+pojacalo za...
Forum: Audio komponente
Marantz PM16
GLAZBENI FORUMI
Forum: CD i ostali mediji
JAZZ KLUB
Forum: CD i ostali mediji
Jubito
Forum: Live
HIFI AV show LJ 2017
Forum: CD i ostali mediji
Što slušate?
Forum: Live
Najave koncerata i fest...
Forum: CD i ostali mediji
Video klub
Forum: Vinyl
kabel za uzemljenje
Forum: CD i ostali mediji
Dobri koncerti na DVD ili Bl...
Forum: CD i ostali mediji
Ludi DJi, ludi mixevi
Forum: Vinyl
Poklanjam ploče na 78 okreta...
NEVEZANO UZ HI-FI
Forum: Ostalo
Night Club
Forum: Ostalo
Budalaštine
Forum: Ostalo
RIP
Forum: Ostalo
Vic!!!
Forum: Ostalo
HP compaq small form
Forum: Ostalo
Jesam li ja audiofil
Forum: Ostalo
Mercedes SLK
NOVI ČLANOVI
estugarda
Dani
simo
Quad405
sirojed
Rollingstone
yami