Glazbena preporuka


Tomasz Stanko Quartet- Lontano - Audiofil - feel the sound - Glazbena breporuka

Tomasz Stanko Quartet- Lontano

Label : ECM
Format : CD

Tvrdnja kako posljednjih godina veliki uspjeh Tomasza Stanka leži u činjenici kako se ništa značajno u jazzu ne dešava "preko bare", a koja se često spominje u medijima, zapravo nema osnove. Fenomen "Tomasz Stanko" se prije svega nalazi u logičnom evolucijskom razvoju kvalitetnog pristupa jazz glazbi, glazbi koja u svojoj suštini nikada nije bila podređena i određena širokim masama i koja svojim razvojem odavno više ne stanuje u Americi. Koliko je Tomasz Stanko daleko otišao u tom razvoju, sugerira sam naziv posljednjeg albuma "Lontano" (CD, ECM 1980). Naziv albuma u prijevodu znači daleko, odnosno u ovom slučaju odredište bez jasnog cilja, banalno razmišljajući, bilo gdje. Upravo tamo (lontano) stanuje i živi glazba Tomasza Stanka.

Problematiku albuma, ukoliko se to uopće može tako nazvati, nalazimo u osjećaju da slušamo nastavak sjajnog prethodnog albuma u izdanju ECM-a "Suspended Night" u kojem su Tomasz Stanku (truba) također društvo pravili Michal Miskiewicz (bubanj), Marcin Wasilewski (klavir) i Slawomir Kurkiewicz (kontrabas). Problem se može produbiti tvrdnjama, a koje idu u prilog spomenutog u prijašnjoj rečenici, da albumom odiše slična atmosfera. Možda se može reći da se u stvari radi o određenom glazbenom stilu i da od tuda dolazi prepoznatljiv zvuk. Poveznica tom zvuku može biti i veliki interes Tomasza Stanka za kazalištem, slikarstvom, filmom, poezijom i sl. Taj interes postoji i na "Lontanu" u mjeri koju ćemo sami odrediti, dok pravo iznenađenje slijedi kada otkrijemo da se ovaj album ne može kontrolirati. Nešto kasnije o tome.

No, kako god bilo, osobno držim da se radi o potpuno drukčijoj glazbi kakvu smo do sada navikli slušati od Tomasza Stanka. Suptilnija no ikad, ispolirana do najvišeg sjaja i spremna za pružanje najljepših glazbenih trenutaka. Da ne bi bilo zabune, ne govorim o ljubavnom albumu prepunom romantike (iako i toga ima), već o jednoj savršeno stabilnoj i umirujućoj glazbenoj "predstavi", koja ne skriva niti najmanji detalj, a koju je Stanko odlučio podijeliti s nama u smislu, mi smo uprta rasvjeta, a njegov Quartet pozornica. Onoga trenutka kada glazbenici prestaju svirati i rasvjeta se gasi.

Tomasz Stanko i njegovi članovi predstavljaju bez ikakvih dvojbi vrhunac modernog jazz kvarteta i iz albuma u album pokazuju koliko je kvalitetna suradnja bez obzira na generacijske razlike članova, što me pomalo podsjeća na suradnju Miles Davisa i Tony Williamsa, koji se pridružio Milesovom kvintetu u dobi od 17 godina (!). Takva suradnja samo govori o talentu mladih umjetnika, a s kakvim se Stanko okružio. Izdvojio bih možda, pomalo nevoljko, Marcina Wasilewskija na klaviru kao poseban dodatak cjelokupnoj atmosferi. Čini mi se da se radi o "izdvajanju" kakvo se osjetilo i na albumu "Soul of Things", ali ovoga puta u jednom smirenijem istupu. Ovakvi "ekscesi" samo pridonose još većem uživanju u albumu.

Ovaj album nećete slušati svaki dan, pa čak ni onda kada ćete ga tek kupiti. Ovaj album se sam po sebi dozira i određuje kada će se slušati. Mislim da ne griješim ako napišem da se takav karakter albuma krije samo u najvećim glazbenim izdanjima, bilo kojeg glazbenog žanra.

Takve albume možemo naći samo tamo... negdje, daleko.


Paul Desmond - Skylark - Audiofil - feel the sound - Glazbena breporuka

Paul Desmond - Skylark

Label : CTI
Format : CD

Glazbeno sudjelovanje u nečem velikom poput Dave Brubeck Quarteta, zacijelo je predstavljalo ispunjenje sna većine glazbenika tog vremena, ali i svojevrsna "kočnica" ka pojedinačnoj afirmaciji, a u kakvoj se našao i Paul Desmond. Ovaj izuzetan saksofonist pronašao je izlaz iz "sjene" snimivši svoj prvijenac "Skylark" (CD, CTI 5129322) 1973. godine za nezavisnu izdavačku kuću CTI, koju je tada vodio osnivač Creed Taylor, a koja se danas nalazi (kao i većina izdavačkih kuća) pod krovom Sonya. Iako je već do tada snimio nekoliko autorskih albuma (neke u suradnji s gitaristom Jim Hallom), "Skylark" je ustvari ostavio do tada najsnažniji autorski potpis Paula Desmonda.

Album započinje kompozicijom "Take Ten", obradom famozne skladbe "Take Five" sa čuvenog albuma "Time Out" iz 1959. godine koju je Paul Desmond napisao dok je svirao u sastavu Dave Bruback Quarteta i koja je svojedobno predstavljala pravu malu revoluciju u jazzu, približivši jazz običnom čovjeku na način na koje su to činile kompozicije komercijalnih sastava. Za razliku od Dave Brucbeck Quarteta, ovdje Paul Desmond ubacuje u "višu" brzinu i stvara reinkarnaciju spomenute kompozicije s još jačim ritmičkim naglaskom.

No, ono što ovaj album čini sasvim posebnim je to, što uz popis kompozicija koje je Paul Desmond uvrstio na ovaj album, obradu tradicionalne skladbe "Romance de Amor" i gostovanje gitariste Gabora Szabe, "Music For A While" (Henry Purcel), "Skylark" (Carmichael/Mercer) i druge, svira saksofon na vrlo ležeran i gotovo opijajući način.
Ako su snažno prepoznatljive stilove sviranja izgradili saksofonisti poput John Coltranea, Ornett Colemana (za kojeg je Desmond jednom prilikom rekao da je njegovo sviranje poput življenja u kući gdje je sve obojano u crveno), Sonny Rollinsa i Cannonball Adderleya, tada im se Paul Desmond priključuje i upisuje u povijest najvećih jazz muzičara svih vremena. Moram svakako spomenuti da je i ostatak društva na albumu impresivan. Ron Carter (kontrabas), Jack DeJohnette (bubnjevi), Bob James (klavir), Gabor Szabo (gitara), Gene Bertoncini (gitara), Ralph MacDonald (udaraljke) i naravno, Paul Desmond (alto saksofon), na nešto više od 50 minuta glazbe prezentiraju jazz koji će obilježiti ovaj album kao iznimno glazbeno ostvarenje 70-ih godina.

Užitak slušanja ovakvog muzičkog izdanja mogli bismo usporediti s uživanjem u dobroj hrani i piću. Zaista, nakon izvrsnog aperitiva, slijedi toplo predjelo, zatim glavno jelo popraćeno vrhunskim vinom i desert koji je ovdje u obliku tri alternativne izvedbe kompozicija "Skylark", "Indian Summer" i "Music For A While". Jedini problem koji se tu javlja je taj, što ste nakon ovakve glazbene gozbe vrlo brzo ponovno gladni i vaš apetit naprosto traži još.

Glazbena virtuoznost koja se krila u Paul Desmondu, možda je posljedica bohemskog načina življenja, a u kojem se kulturno stvaralaštvo uvijek nalazi ispred vlastitog zdravlja. Tako je i Paul Desmond bio sklon žestokom piću, ali i duhanu. Paul Desmon preminuo je 1977. godine od posljedice raka pluća, iako je nekoliko mjeseci ranije održao svoj posljednji koncert (s Dave Brubackom) u veljači 1977. godine. Možda ovaj posljednji podatak dovoljno govori o predanosti glazbi Paul Desmonda.


Paul Motian Band - Garden of Eden - Audiofil - feel the sound - Glazbena breporuka

Paul Motian Band - Garden of Eden

Label : ECM 1917 / Dinaton
Format : CD

Prekrasan je osjećaj kada odvojimo dio slobodnog vremena preslušavajući novi jazz album. Pogotovo ako se radi o kvalitetnom sadržaju. No, "problem" nastaje kada je album toliko dobar, da vam počinje oduzimati više od rezerviranog slobodnog vremena za slušanje. Upravo takav je najnoviji album Paul Motian Banda "Garden of Eden" (CD, ECM 1917 / Dinaton).

Iako je ovo drugi album Paul Motian Banda u ECM izdanju, za razliku od prvog "Psalm" iz 1981. godine, postav je potpuno različit i proširen, te se u stvari ne nadovezuje na spomenuti album, već na glazbu "Electric Bebop Banda", također predvođenom Paulom Motianom. Dvadeset i pet godina nakon albuma "Psalm" u sastavu su Chris Cheek na tenor i alto saksofonu, Tony Malaby na tenor saksofonu, talentirani Jakob Bro (27) na gitari kao i Ben Morden i Steve Cardenas, Jerome Harris na basu, te Paul Motian na bubnjevima.

Kuriozitet albuma mogli bismo naći u samim godinama Paula Motiana, koji je navršio u trenutku snimanja albuma 73 godine i koji još uvijek pokazuje nevjerojatnu snagu glazbenog izražavanja. S druge strane, te iste godine donijele su i svu zrelost skepticizma, ironije, drame, nostalgije i životnog iskustva na ovaj album. Gotovo je nemoguće zaobići sve sociološke aspekte koje je Motian "ugradio" ovdje, a koji počinju kompozicijom "Pithecanthropus Erectus" Charles Mingusa i protežu se kroz cijeli album, sve do posljednje kompozicije na albumu "Cheryl" Charles Parkera, ostavljajući gorak okus istine koliko je jazz danas izražajan i jak.

Da ne bi pomislili kako se radi o albumu mračnog (svakodnevnog) ugođaja, ostavljam prostora da se "Garden of Eden" ipak doživi kao "Raj" za glazbeni doživljaj. Tome u prilog ide ne samo produkcijska strana ovog izdanja, već i odabir tematike koja se proteže kroz "Garden of Eden", prezentirane kroz svojevrsni presedan kada su u pitanju instrumenti jazz sastava. Iako možda ništa neobično za glazbu Paul Motiana i ranije spomenutog "Electric Bebop Banda", upotreba tri električne gitare, alto i dva tenor saksofona uz bas i bubanj, "pojava" je koja se danas ne susreće često.

Što ovakav instrumentalni koncept stvara, najbolje se "vidi" na albumu kroz kompozicije "Mesmer", "Mumbo" "Jumbo", "Balata", "Prelude 2 Narcissus" i "Manhattan Melodrama".
Prema osobnom stavu, smatram da je Paul Motian svoj potpis na "Garden of Eden" stavio u pretposljednjoj kompoziciji "Evidence" Theloniousa Monka.

Možda nije loše napomenuti da sve kompozicije u izvedbi traju u prosijeku oko tri do četiri minute (izuzev prve i treće), što nas na neki način vraća na sami početak jazza kao glazbenog žanra, ali i uvodi u jedan sasvim novi oblik glazbene konverzacije. Iako "sažete", kompozicije su visoko artikulirane i jasne.

Zaključio bih recenziju ovog izuzetnog izdanja sa željom, da Paul Motian skupi snage za snimanje još jednog ovakvog albuma, za još jedno "bezobrazno" oduzimanje slobodnog vremena.

Siguran sam da će se to i dogoditi...


Arhiva stranica:   << Prev   1   2   3   4   5   6   7  8  9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   Next >>

NOVO U FORUMU

Zadnjih 8 postova
Forum: High-End
- dCS Puccini MkII
Forum: Komponente
- Pomoc za odabiru za kucno kino
Forum: Live
- Najave koncerata i festivala
Forum: Audio komponente
- Marohei Ct 1 Referece XLR Interkonekt
Forum: CD i ostali mediji
- Što slušate?
Forum: High-End
- Meridian 105 monoblok
Forum: Audiofil.net klub
- Klub 13.05.2017 Tube vs D class
Forum: Računala i audio
- Daphile

UPRAVO SE ČITA


NAD-C-542
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: CD Player
napisao: Dražen Kokanović
GamuT CD1  MkII
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: CD Player
napisao: Daniel Modrić
PMC OB1
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: Monitorski zvučnik
napisao: Roko Žodan (Helicon)
47 Laboratory - Gaincard
Tip članka: RECENZIJA
Kategorija: Integrirano pojačalo
napisao: Daniel Modrić
HI-END show 2005 Munchen
Tip članka: Ostalo
Kategorija: Hi-Fi sajam, Reportaža
napisao: tekst: Vlado JR / slikali: Damir, Vlado Jr

POSLJEDNJE NOVOSTI

Opera Grand Callas
Opera Callas Diva
Anthem STR integrirano pojačalo
Opera Loudspeakers Callas